U našem centru za endoskopiju rade se dijagnostičke i terapijske pulmološke (bronhoskopija) i gastroenterološke (gastroskopija i kolonoskopija) endoskopske procedure. Generalno gledano, endoskopija je procedura kojom se vrši pregled (vizualizacija) šupljih organa i organskih sistema koji komuniciraju sa spoljnom sredinom te nisu primarno sterilni i to disajni putevi u slučaju bronhoskopije, a kod gastroskopije i kolonoskopije: usta, jednjak, želudac, dvanaestopalačno crevo, deo tankog creva, debelo crevo i retkum. Pregled se vrši uređajem koji se zove endoskop, fleksibilno crevo na čijem se vrhu nalazi izvor svetla i kamera, a kroz sam aparat postoje radni kanali kojima se uvode razni instrumenti potrebni za rad ukoliko se vrši neka procedura.

Kolonoskopija

Kolonoskopija predstavlja endoskopski pregled debelog creva i završnog dela tankog creva.

Kako se izvodi?

  • Kolonoskopija se izvodi pomoću posebne vrste endoskopa koja se naziva kolonoskop, dugačak fleksibilni instrument, koji na svom vrhu ima specijalno osvetljenje i kameru pomoću koje se slika prenosi na monitor. Izvodi se u lokalnoj ili kratkotrajnoj opštoj anesteziji. U lokalnoj anesteziji pregled nije bolan, ali je neprijatan.
  • Tokom pregleda u debelo crevo se ubacuje vazduh koji ga proširi tako da se sluzokoža može precizno pregledati. Kolonoskop se uvodi kroz rektum i potom se pregleda kompletno debelo crevo i završni deo tankog creva. Ovim pregledom je moguće uzeti isečke slozokože, ili skinuti polipe. Daljim pregledom ovih tkivnih uzoraka moguće je postaviti pravilnu dijagnozu koja omogućava dalje lečenje bolesnika. Pregled traje 30-45 minuta.

 

Zašto se radi kolonoskopija?

Kolonoskopija se može raditi u dijagnostičke i terapijske svrhe:

  • U dijagnostičke, u cilju ispitivanja uzroka pojave sledećih simptoma i znakova: bola u trbuhu, pojave sveže krvi u stolici, pojava crne prolivaste stolice, hroničnog zatvora, hroničnog proliva (dijareja), anemija usled nedostatka gvožđa, u cilju ranog otkrivanja zloćudnog tumora (karcinoma) debelog creva.
  • U cilju ranog otkrivanja i praćenja inflamatornih bolesti creva
  • Kao skrining metoda, u cilju prevencije raka debelog creva kod osoba starijih od 50 godina
  • U terapijske svrhe, u cilju uklanjanja manjih promena na sluznici creva, najčešće polipa.

 

Priprema za kolonoskopiju

  • Kako bi se kolonoskopija adekvatno obavila, debelo crevo treba biti  oslobođeno sadržaja, što se može postići upotrebom lekova koji prazne creva i odgovarajućim higijensko dijetetskim režimom. Par dana pre terapije neophodno je izbegavati hranu koja sadrži semenke (susam, grožđe, paprika, paradajz, laneno seme, kivi, lubenica…), hranu koja nadima (pasulj, grašak, sveže voće i povrće, mleko, mlečne proizvode, spanać, blitva, zelena salata), obustaviti unos preparata (tableta) gvožđa. U nekim slučajevima priprema za  kolonoskopiju je duža i mora se obavljati u bolničkim uslovima. Dan pre procedure ne smete jesti čvrstu hranu. Možete unositi nealkoholne  bistre napitke: bistre supe, bistre voćne sokove, čaj, vodu. Izbegavajte  crvene napitke. Noć pre procedure nemojte ništa jesti i piti. Možete  uzeti svoje lekove sa malom količinom vode.
  • Kao lek za pripremu se  najčešće koristi Fortrans prašak i to na sledeći način: Rastvorite dve  kesice Fortrans praška u 2 litra vode i u 10h ujutru počnite da pijete.  Ovu količinu tečnosti bi trebalo da popijete u naredna 2 -2,5 sata.  Pražnjenje debelog creva počinje za 1-2 sata nakon što ste popili  Fortrans. U 18 h rastvorite još dve kesice Fortrans praška u 2 litra  vode i pijte tokom naredna 2 – 2,5 sata.
  • Ukoliko se teže podnosi, može se koristiti Colopur. Dan pre planirane kolonoskopije, doručkovati čaj i dvopek. U 16h rastvoriti 2 kesice COLORPUR-a u 1 litar vode i popiti tako, da se na svakih 15 minuta uzme oko 250ml tečnosti i još najmanje 2 litre tečnosti (vode, mineralne vode sa magnezijumom, nezaslađenog čaja, bistrih, neobojenih tečnosti).

 

Ukoliko se javi neizdrživ osećaj gladi, drhtavica, pojačano znojenje, pacijent može posisati bombonu ili popiti rastvoren šećer/med u vodi.

Na dan pregleda: Ujutru rastvoriti još dve kesice COLORPUR-a u 1 litar vode i popiti tako da se na svakih 15 minuta, uzme 250 ml tečnosti, a zatim popiti još najmanje 2 litra tečnosti.

Unos tečnosti završiti 4 sata pre pregleda.

Posebna upozorenja

  • Ukoliko bolujete od šećerne bolesti posavetujte se sa Vašim lekarom o korigovaju doze insulina pre procedure.
  • Ukoliko uzimate lekove koji sprečavaju zgrušavanje krvi (Aspirin,  Plavix, Clopidix, Farin, Sincum, Sintrom, Pradaxa, Xarelto, Eliquis,  Fraxiparin) posavetujte se sa Vašim lekarom o korigovanju doze leka pre  procedure.
  • Pre pregleda, neophodno je uraditi laboratorijske analize, kompletnu krvnu sliku i parametre hemostaze (INR, aPTT, TV).

 

Potencijalni rizici

  • Alergijska reakcija na anestetik ili lek koji se daje pre intervencije.
  • Krvarenje sa mesta sa kog je uzeto tkivo za biopsiju ili sa mesta sa kog je uklonjen polip.
  • Povreda zida debelog creva (perforacija) instrumentom.

 

Nakon kolonoskopije…

Možete osećati nadutost, ispuštati gastove, a ponekad i grčeve. Oni su posledica upumpavanja vazduha u crevo tokom pregleda i spontano nestaju kroz par sati. U tom periodu poželjan je odmor ili samo laka fizička aktivnost.

U slučaju da je izvršeno uklanjanje polipa ili neka druga intervencija moguće je uočiti oskudnu količinu krvi na stolici ili vešu. Mogu Vam biti savetovani i kontrolni pregledi, u zavisnosti od broja, veličine i prirode promene(a).

Čajevi i voda se mogu piti, 2 sata nakon pregleda možete imati lagani obrok. Ako imate jak bol u stomaku, visoku temperaturu ili jače  krvarenje, javiti se na kontrolni pregled. Ukoliko Vam je uklonjen polip ili zaustavljano krvarenje, može se ograničiti ishrana i fizičku aktivnost u izvesnoj meri o čemu će Vas detaljno obavestiti.

Ukoliko kvalitet pregleda nije mogao da bude postignut bilo zbog nepotpune pripreme ili zbog tehničkih poteškoća, tražiće Vam se ponavljanje istog u kratkom vremenskom periodu.

Rezultati će Vam biti saopšteni odmah po završetku pregleda, dok rezultate eventualno učinjene biopsije možete očekivati kroz nekoliko dana.

 

Gastroskopija

Gastroskopija je procedura kojom se uz upotrebu tanke fleksibilne cevi (endoskop) vrši ispitivanje gornjeg dela probavnog trakta, usta, jednjaka, želuca, dvanaestopalačnog creva i početnog dela tankog creva.

Kako se radi gastroskopija?

Gastroskop se ubacuje u usta i potom spušta niz jednjak, zatim u želudac i prvi deo tankog creva (dvanaestopalačno crevo). Endoskop sadrži svetlosni izvor i video kameru koja slike prenosi na monitor, kako bi lekar izvršio detaljan pregled.

Gastroskopija se obično radi kako bi se ispitali uzroci simptoma kao što su otežana probava, mučnina ili otežano gutanje. Ovom procedurom se mogu dijagnostikovati upalni procesi, prisustvo čira ili polipa, kao i prisustvo drugih patoloških promena.

Ponekad gastroskopija nije samo dijagnostička nego i terapijska procedura, kojom se zaustavlja krvarenje iz čira, proširivanje (dilatacija) suženja jednjaka (stenoze) ili uklanjanje stranih tela.

Lekar može uzeti uzorke tkiva (biopsije) radi dijagnostikovanja promena koje vizualizuje prilikom pregleda i ukloniti polipe iz gornjih partija digestivnog trakta.

Kako se pripremiti za gastroskopiju?

Prilikom pripreme za gastroskopiju, bitno je da Vam je prazan stomak kako bi se jasno videla sluznica i da ne bi došlo do povraćanja. Ne biste trebali jesti ili piti 6 sati pre procedure – vaš lekar će vas posavetovati o konkretnim detaljima pre postupka. Takođe je potrebno da informišete lekara o svim eventualnim alergijama, o terapiji koju već koristite, kao i eventualnim bolestima od kojih bolujete.

Izvođenje gastroskopije

Ukoliko se odlučite za blagu anesteziju, lekar anesteziolog će Vam dati blagu sedaciju. Moguće je uraditi i gastroskopiju bez anestezije. Sama procedura je bezbolna i minimalno invazivna. Potrebno je da pratite uputstva lekara, da mirno dišete i gutate kako Vam lekar kaže. Možete imati osećaj neprijatnosti i nagon na povraćanje. Sam pregled traje u proseku 15 minuta, retko do 30 minuta.

Nakon gastroskopije…

Nakon gastroskopije možete se osećati pospano i imati osećaj nadutosti od vazduha koji je uveden tokom pregleda. Verovatno se nećete sećati samog pregleda ukoliko ste dobili sedaciju. Obično Vam je dozvoljeno da jedete i pijete nakon postupka, ali se ne preporučuje da upravljate vozilom ili drugim mašinama, da potpisujete pravne dokumente ili konzumacija alkohola 24 sata nakon procedure. Lekar će Vam saopštiti i detaljno obrazložiti rezultate pregleda.

Gastroskopija je bezbedna procedura kod koje se retko javljaju komplikacije. Ukoliko dođe do povraćanja krvi, pojave crne stolice, bola u grlu ili stomaku, otežanog gutanja ili pojave temperature potrebno je da se javite lekaru.

 

Bronshoskopija

Bronshoskopija je minimalno invaznivna procedura kojom se vrši pregled disajnih puteva (usta, ždrelo, dušnik, desni i levi bronh pa sve do segmentnih bronhija). Koristi se tanki fleksibilni bronhoskop sa kamerom i hladnim izvorom svetla na vrhu.

Kada se savetuje bronhoskopija?

Najčešći razlozi su:

  • Dijagnostikovanje plućnih oboljenja
  • Otkrivanje mesta i izvora infekcije pluća
  • Biopsija tkiva
  • Uklanjanje mukusa, stranih tela, ili drugih uzroka (tumora) koji vrše opstrukciju disajnih puteva i mogu da dovedu do atelektaze
  • Vršenje terapijskih intervencija poput zaustavljanja krvarenja i plasiranja stentova koji drže disajne puteve otvorenim

 

Priprema za bronhoskopiju

Pacijent ne sme da unosi hranu i piće određeno vreme pred intervenciju. Potrebno je obavestiti lekara  o svim lekovima koje pacijent uzima, naročito lekovi koji utiču na zgrušavanje krvi. Lekar će uzeti opširnu anamnezu pred proceduru.

Pregled

Sama procedura traje oko 30 minuta. Pacijent za to vreme leži na krevetu sa izdignutom glavom. Prethodno će anesteziolog plasirati braunilu preko koje se daje sedativ. Daje se lokalni anestetik pre procedure. Nakon postavljanja airway cevi  u usta uvodi se instrument. Pregled je bezbolan, ali neprijatan, izaziva osećaj gušenja, potrebno je da pacijent bude smiren, sluša savete anesteziologa i lagano diše.

Bronhoskopija je ambulantna procedura, pacijent se prati dva sata nakon intervencije i potom se otpušta kući. Neposredno posle procedure prati se disanje i gutanje. Potrebno je da prođe par sati da bi lokalni anestetik prestao da deluje. Blagi bol u grlu i nagon na kašalj su mogući nakon intervencije.

Moguće komplikacije su: krvarenje, infekcija i kolabiranje plućnog krila.

Bronhoskopija je procedura koja omogućava direktnu vizualizaciju disajnih puteva i uzimanje uzoraka tkiva, što pomaže u postavljanju dijagnoze. Nakon uzimanje uzorka, pacijent će kroz nekoliko dana dobiti rezultate patohistološke analize.