Šta je kardiologija?

„Kardiologija je grana interne medicine koja se bavi dijagnostikom i lečenjem bolesti srca i krvnih sudova.“

Bolesti srca i krvih sudova spadaju u najčešća oboljenja savremenog društva. Infarkt miokarda je najčešći
uzrok umiranja u svetu, na drugom mestu je moždani udar, a na trećem embolija pluća.

Najčešće bolesti kojima se bavi kardiologija su povišen krvni pritisak (arterijska hipertenzija), koronarna
bolest (angina pectoris, infarkt miokarda), poremećaji srčanog ritma, srčana insuficijencija, valvularne
mane, bolesti miokarda i perikarda.

Simptomi

Simptomi koji mogu da ukažu da postoji problem sa srcem i da treba otići na kardiološki pregled su
bolovi u grudima, gušenje, lupanje i preskakanje srca, zamaranje, oticanje nogu.

Kardiološki pregled je bezbolan i podrazumeva uzimanje anamneze, fizikalni pregled, auskultaciju srca i
pluća, EKG zapis. Može se uraditi ultrazvuk srca koji je takođe bezbolan i koji daje podatke o morfologiji i
stanju srčanog mišića, veličini i funkciji srčanih šupljina, stanju zalistaka i srčane maramice (perikarda).

Ukoliko kardiolog posumnja da pacijent ima koronarnu bolest, može ga uputiti na dalju dijagnostiku,
najpre neinvazivnu kao što su test fizičkim opterećenjem ili SEHO test ili MDCT koronarografiju. Ako su
ovi testovi pozitivni, pacijent se dalje upućuje na invazivnu dijagnostiku (selektivna koronarografija,
kateterizacija srca).

U našoj bolnici se može uraditi kardiološki pregled sa ultrazvukom srca, mogu se uraditi sve
laboratorijske analize, radiografija srca i pluća, kao i 24h monitoring krvnog pritiska. Pored ambulantnog
dela, u našoj ustanovi, moguća je i hospitalizacija kardioloških bolesnika, pre svega bolesnika koji imaju
srčanu slabost, neregulisan krvni pritisak, poremećaje ritma.

Šta je srčana slabost?

Srčana slabost (srčana insuficijencija) je stanje u kome srce nije u mogućnosti da pumpa
dovoljnu količinu krvi u celo telo i na taj način ne može da obezbedi dovoljnu količinu kiseonika i
hranljivih materija za organe. Takođe, organizam ne može da se oslobodi produkata
metabolizma, što dovodi do nagomilavanja tečnosti u plućima i drugim delovima tela.

Koji su uzroci srčane slabosti?

Srčana slabost se javlja kod 1-2% odraslog stanovništa, ali se učestalost značajno povećava sa
starošću, pa se tako procenjuje da se javlja u preko 10% populacije starosti preko 70 godina.
Može se javiti kod bolesnika nakon preležanog infarkta srca, zatim kod teških oštećenja srčanih
zalistaka, kod nelečene i nekontrolisane hipertenzije, nakon virusnih infekcija koje oštećuju
srčani mišić ili kod primarnih oboljenja srčanog mišića. Stanja kao što su respiratorne infekcije,
nekontrolisana hipertenzija, neuzimanje ili neadekvatno uzimanje lekova, prekomerni unos
alkohola, soli, malokrvnost i sl. mogu pogoršati već postojeću srčanu slabost.

Koji su simptomi srčane slabosti?

Kao posledica srčane slabosti dolazi do nagomilavanja tečnosti u organizmu.

  • Otežano disanje, gušenje, kratak dah nastaju kao posledica nagomilavanja tečnosti u
    plućima i poremećene razmene gasova. Najpre se gušenje javlja pri fizičkom naporu,
    zatim u ležećem položaju i toku noći jer kada bolesnik leži, sva tečnost se sliva ka
    plućima. U najtežim slučajevima javlja se tzv.edem pluća;
  • Oticanje nogu-potkolenica, skočnih zglobova, stopala;
  • Oticanje stomaka;
  • Povećanje u telesnoj težini.


Slabost, malaksalost, pospanost su takođe česti simptomi srčane slabosti, kao i učestalo
mokrenje tokom noći, razdražljivost, depresija.

U odmaklim fazama srčane slabosti dolazi do gubitka apetita, mučnine, nadutosti, kao i gubitka
u telesnoj težini.

Kako se postavlja dijagnoza srčane slabosti?

Dijagnoza srčane slabosti se postavlja na osnovu simptoma i znakova (otoci na nogama,
prisusvo tečnosti u trbuhu, nabrekle vene vrata, zastojne promene na plućima) čije prisustvo
utvrđuje lekar detaljnim pregledom pacijenta. Dalje se rade dijagnostički testovi i procedure:
radiografija srca i pluća, ultrazvuk srca, EKG, laboratorijske analize (BNP i NT-pro-BNP).

Kako se leči srčana slabost?

Početni stadijumi srčane slabosti se mogu lečiti u kućnim uslovima. Osnovni lekovi koji eliminišu
višak tečnosti iz organizma su diuretici. Ali postoje i lekovi koji dokazano smanjuju smrtnost i
produžavaju preživljavanje bolesnika sa srčanom slabošću i njih treba da dobiju svi bolesnici koji
imaju bilo koji stepen srčane slabosti, a to su: beta-blokatori (bisoprolol, nebivolol, karvedilol,
metoprolol-sukcinat), antagonisti mineralokortikoidnih receptora (spironolakton, eplerenon),
ARNI (angiotenzin receptor neprilizin inhibitor-sakubitril-valsartan) ili ACE inhibitori (inhibitori
angiotenzin konvertujućeg enzima) i SGLT2 inhibitori (empagliflozin, dapagliflozin).

Kada je potrebno bolničko lečenje?

U najtežim slučajevima, u stanjima tzv.dekompenzovane srčane slabosti, neophodna je venska
primena diuretika i lečenje u bolničkim uslovima. Doze diuretika koje se daju venskim putem su individualne za svakog bolesnika i njih određuje lekar prema stepenu dekompenzacije i prema
odgovoru organizma na primenu intravenske terapije.

U slučaju teške srčane slabosti često postoji stanje tzv.hipoperfuzije, što se klinički manifestuje
niskim ili nemerljivim krvnim pritiskom i smanjenim mokrenjem (diurezom). U tim slučajevima
potrebna je, s jedne strane intravenska primena lekova koji stimulišu rad srca (tzv.inotropni
lekovi), a s druge strane visoke doze diuretika u pojedinačnim udarnim dozama ili u vidu
kontinuirane infuzije.

S obzirom da je kod srčane slabosti poremećena gasna razmena, potrebna je i primena
kiseonika preko kiseonične maske ili nazalnog katetera.